Prema istraživanjima CNN-a veliki deo cveća koje se
prodaje u Evropi i Sjedinjenim državama dolazi iz Kenije koja je za kratko
vreme izrasla u jednu od vodećih država u svetu po proizvodnji i izvozu rezanog
cveta, naročito ruža. Istraživanja kažu da jedan od tri cveta koji se prodaju u
Evropi dolazi iz ove tople Afričke
zemlje. Po izvozu i proizvodnji cveća nalazi se na trećem mestu u svetu, odmah
iza Holandije i Velike Britanije.
Zemlja je zbog
sunčane klime idealna za proizvodnju ruža koje se režu cele godine, bez potrebe
da se grade skupe staklene baste ili plastenici. Kenije je takođe izuzetno
dobro povezana sa Evropom i veoma lako prenosi robu preko aerodrome u
Nairobiju, na kome postoji poseban terminal za
transport cveće I povrća. Više od 500 000 ljudi u zemlji živi od posla
sa cvećem, bilo da su uključeni direktno u proizvodnju ili transport.
Najveći broj
cvetnih farmi nalazi se oko jezera Naivaša severozapadno od Nairobija. Udaljenost
jezera od Nairobija je samo 90 kilometara što transport čini lakim i brzim. Ljudi veoma dugo gaje
cveće oko jezera tako da ovde govorimo o generacijama veoma iskusnih baštovana.
Aktivisti zaštite životne sredine zabrinuli su se zbog uticaja koji bi rastući
broj farmi mogao da ima na jezero ali zvaničnici tvrde da su farmeri veoma svesni važnosti jezera za njihov posao i
da tesno sarađuju sa nauničnicima kako rastuća industrija cveća ne bi poremetila
nivo vode u jezeru.
Industrija cveća
donela je Keniji 600 miliona dolara zarade samo u prošloj godini. Skoro tri
trećine izvoza ide za Holandiju. Tamo se cveće prodaje putem aukcija, jer se
tako postiže bolja cena. Rusija je takođe veliki uvoznik. Naročito su tamo cenjene
ruže veoma razvijenog cveta,koje deluju spektakularno. Po rečima cvećara iz Kenije, Rusi kupuju
svojim damama samo jednu ružu lepo razvijenog cveta, dok Britanci radije biraju
više pupoljaka.
Poslovni uspeh
Kenije navodi se kao jedan od primera
dobre strategije i organizacije koji svake godine donosi sve vise zarade. Sličan
primer mogao bi se stvoriti i u našoj zemlji strateškim jačanjem poljoprivrede i
naročito grana koje mogu da donesu dobit.
Baštovanstvo i
lepo uređeni vrtovi deo su kulture Evrope, naroito Velike Britanije i
Skandinavskih zemalja. Kod nas na žalost to nije zaživelo. Češće od lepo uređenih vrtova vidi se haos po
dvorištima, bez reda nabacano cveće sa uskom, betoniranom stazom kojom se prilazi kući, sivi zidovi,
pale ograde…. opšta zapuštenost.
Za sve se kod
nas krivi ekonomska situacija, koja sigurno nije ružičasta ali je ovde više u
pitanju lenjost. Sadnica ruže danas u hipermarketima košta 129 dinara, što nije
tako mnogo, a ne trebaju velike pare da se uredi dvorište. Samo malo truda I mašte.
Internet i brojne novine za uređenje kuće i bašte puni su ideja, tutorijala,
kako da se naprave različiti tipovi bašta, kako upariti cveće i voće, brojnih
saveta o nezi pojedinih vrsta i svega drugog što je potrebno da napravite svoj lični raj na Zemlji.
Na neki sivi, zapušteni
zid pustiti ružu puzavicu. Cveće pozitivno deluje na dušu kao i konstruktivan
rad. Uz malo truda osećate se mnogo
bolje, život može dobiti novo značenje i smisao, a tome će sigurno doprineti i
proleće koje je pred nama.